Pojedinci nastanjeni u takozvanim Plavim
zonama, područjima u kojima ljudi dožive dob od stotinu godina deset
puta češće od prosjeka, ne dižu utege, ne trče maratone, a nisu ni
članovi nekoga fitness kluba.
Umjesto toga žive u okolini koja ih
konstantno potiče na aktivnost i kretanje, a da pritom o tomu i ne
razmišljaju. Većina ih se bavi vrtlarenjem, tijekom dana puno hodaju i
pri obavljanju kućanskih poslova ne koriste pretjerano često električne
aparate.
Znanstvenici koji su istraživali život ljudi u Plavim
zonama ustanovili su da je jedan od najučinkovitijih načina produljenja
životnoga vijeka - kretanje kao sastavni dio svakodnevice. Tvrde da je
to jedna od najčešćih navika najdugovječnijih ljudi na svijetu.
Takav
način života u današnjem se društvu, u kojemu su mnogi svakodnevno zbog
prirode posla prikovani za radne stolove ili kompjutorske ekrane, ne
čini previše realističnim.
Prirodno kretanje tijekom dana čini se
poput romantične maštarije, no treba podsjetiti da je prije stotinu
godina bilo samo 10 posto poslova koji su se obavljali sjedeći, u odnosu
na današnjih čak 90 posto. Unatoč tomu i danas postoje brojni načini
kojima pojedinac u život može uvesti više kretanja.
Nedavna
studija američkog Društva za borbu protiv raka pokazala je da šest sati
hodanja tjedno rezultira smanjenjem rizika od preuranjene smrti od
posljedica kardiovaskularnih bolesti, bolesti dišnih puteva i posljedica
karcinoma. Ako vam je to previše, istraživanja pokazuju da su i samo
dva sata hodanja tjedno dovoljna da bi se smanjila opasnost od razvoja
raznih vrsta bolesti.
Možete započeti hodanje na posao i natrag
kući, kažu znanstvenici te dodaju da su jednako učinkovite šetnje s
djecom ili unucima do škole i vrtića ili vožnja biciklom do tržnice,
pošte ili do prijatelja.
Istraživanja pokazuju da je najbolji
način odlaska na posao petnaestminutna šetnja ili vožnja biciklom, no
dobra je bilo kakva tjelesna aktivnost. Pritom treba imati na umu da
tijekom putovanja do posla biciklom vježbate i produljujete život.
Valja
napomenuti i da je hodanje iznimno dobro za um pojedinca. Svakodnevna
šetnja smanjuje opasnost od razvoja demencije za čak 40 posto, kaže psihijatar sa švedskoga Karolinska Instituta, Anders Hansen.
Ako
ne volite duge šetnje, pokušajte šetati kraće, ali više puta dnevno.
Primjerice, svakih sat vremena nakratko ustanite i prošećite. Ako možete
razgibajte se blizu radnog stola ili otiđite vani na ručak i pritom
kratko prošećite na svježem zraku.
Dakle, naša tijela stvorena su
za pokret, a ne za sjedenje, no kretanje ne znači nužno odlazak u
teretanu ili na fitness. Jednostavno, lagano kretanje može biti jednako
učinkovito. I pritom, kažu znanstvenici, hodajte prirodno, onako kako su
to čitavog života činili dugovječni stogodišnjaci iz Plavih zona. |