Procjenjuje se da je više od 2,1 milijarde odraslih osoba diljem
svijeta pretilo, čime se povećava rizik od dijabetesa i visokog krvnog
tlaka. Također, neke prethodne studije sugeriraju da je konzumiranje
hrane kasnije tijekom dana povezano s pretilošću i metaboličkim
sindromom.
Autor nove studije, dr. Jonathan Jun, s Medicinskog fakulteta
Sveučilišta Johns Hopkins, rekao je: “Ova studija baca novo svjetlo na
to kako konzumiranje kasne večere pogoršava toleranciju na glukozu i
smanjuje količinu sagorjelih masti.”
No, istaknuo je i da utjecaj kasne večere varira od osobe do osobe te ovisi o uobičajenim navikama spavanja.
“To pokazuje da su neki ljudi možda osjetljiviji na kasno jelo nego
drugi”, kaže on te ističe da se kod nekih ljudi zbog kasnovečernjih
obroka povećava rizik od dijabetesa i pretilosti.
Naime, istraživači su proučavali 20 zdravih dobrovoljaca – 10
muškaraca i 10 žena – kako bi vidjeli kako su probavili večeru koju su
pojeli u 22 sata u odnosu na večeru koju su jeli u 18 sati. Svi
dobrovoljci otišli su u krevet u 23 sata.
Istraživači su otkrili da su razine šećera u krvi veće, a količina
obrađenih masti bila je manja nakon kasnije večere, čak i ako su jeli
identičan obrok u 18 sati.
“U prosjeku je najviša razina glukoze nakon kasne večere bila oko 18
posto veća, a količina sagorenih masnoća tijekom noći smanjila se za oko
deset posto u odnosu na rezultate nakon konzumiranja ranije večere”,
rekao je drugi autor studije dr. Chenjuan Gu, također sa Sveučilišta
Johns Hopkins.
Studija, objavljena u časopisu Clinical Endocrinology & Metabolism, nije prva koja pokazuje učinke kasne večere, ali istraživački tim je rekao da je jedna od najtemeljitijih.
Slična studija, objavljena ranije ove godine, otkrila je da
konzumiranje hrane nakon 18 sati povećava rizik od pretilosti i
dijabetesa tipa 2. Znanstvenici tvrde da je to zato što je probavni
sustav noću manje učinkovit, zbog nečega što se naziva cirkadijanskim
ritmom. Cirkadijanski ritmovi su ciklusi od 24 sata koji diktiraju sve
od trenutka kada se osjećamo pospano do trenutka kada su naše imunološke
stanice najaktivnije. Kako noću stvaramo manje sline, naš želudac
proizvodi manje probavnih sokova, crijevne kontrakcije koje pokreću
hranu kroz crijeva usporavaju i manje smo osjetljivi na hormon
inzulin. To znači da hranu učinkovitije obrađujemo tijekom dana, kako
navodi The Sun.
Vodeći se ovim studijama, stručnjaci se slažu kako kasnovečernje
konzumiranje hrane povećava rizik od nagomilavanja kilograma, ali i
drugih bolesti. |