Očekuje se da će od 70 do 90 posto svih
koraljnih grebena nestati tijekom sljedećih 20 godina zbog zatopljavanja
oceana, zakiseljavanja mora i zagađenja, kažu znanstvenici s University
of Hawaii Manoa, prenosi CNN.
- Do 2100. izgledi su prilično tmurni, kaže Renee Setter, jedna od znanstvenica sa sveučilišta.
Neki
aktivisti za zaštitu okoliša i znanstvenici rade na obnovi koraljnih
grebena i uzgajaju ih u laboratorijima. Zatim ih vraćaju u more kako bi
pokušali oživjeti umiruće grebene. No to možda neće biti dovoljno za
spas koraljnih grebena, upozoravaju znanstvenici.
U okviru nove
studije izrađene su karte oceana s lokacijama koje bi bile najpogodnije
za taj način obnove grebena uzimajući u obzir faktore poput kiselosti
voda, temperature mora, gustoće ljudskih naselja i intenziteta izlova.
Nakon
proučavanja svjetskih oceana došli su do zaključka da će do 2100.
preostati pokoji ili nijedan koraljni greben. Većina dijelova oceana u
kojima sada žive koralji neće do 2045. biti pogodna za njihov život i
taj će se okoliš pogoršavati do 2100., pokazuju znanstveni simulacijski
modeli.
- Iskreno, otpadaju većine lokacija, kazala je Setter.
Postoji tek nekoliko lokacija na kojima bi se do 2100. mogli obnoviti
koraljni grebeni poput dijelova Baje Californije ili Crvenog mora, no
čak ni oni nisu idealna staništa za koralje zbog blizine rijeka.
Znanstvenici
upozoravaju da su klimatske promjene veliki ubojica. Ljudsko zagađenje,
iako predstavlja problem, tek je mali dio velike prijetnje.
-
Napori da se očiste obale sjajni su i borba protiv zagađenja je sjajna.
Moramo nastaviti s tim naporima, no borba protiv klimatskih promjena je
ono na što stvarno trebamo pozivati kako bismo zaštitili koralje, kazala
je Setter.
Uništavanje grebena imat će razorne posljedice po
čovječanstvo. Gotovo milijardu ljudi ovisi o njima kao glavnom izvoru
bjelančevina, a koraljni grebeni štite i obalni pojas i infrastrukturu
što znači da bi njihov nestanak mogao ugroziti i sigurnost i održivost
obalnih naselja. |