Analiza
objavljena u stručnome časopisu Science Advances ukazuje na to da su
biljojedi pretrpjeli višu stopu istrebljenja u posljednjih 50.000 godina
u usporedbi s ostalim dijelovima hranidbenog lanca i da taj trend traje
do danas.
Najugroženiji su gmazovi biljojedi, poput kornjača, i veliki biljojedi, poput slonova.
- Toliko je puno podataka već objavljeno i ponekad ih je potrebno samo dobro organizirati, rekla je Trisha Atwood, ekologinja na Sveučilištu Utah i glavna autorica studije.
Znanstvenici
su najprije istražili obrasce izumiranja biljojeda, svejeda i mesojeda u
moderno doba i potom istu analizu proveli na vrstama iz kasnog
pleistocena.
Na kraju su proučili i na koji način veličina tijela
i pozicija u hranidbenom lancu utječu na status ugroženosti među 22.166
živućih vrsta.
Autori zaključuju da je na takav trend vjerojatno
utjecalo nekoliko razloga, no čini se da određena djelovanja čovjeka na
biljojede utječu više nego na ostale. Uz to, onečišćenje i ugroza
staništa imaju disproporcionalan učinak na male ptice biljojede.
Postoje
i izuzeci, mesojedi koji žive u morskim staništima, čiji je rizik od
istrebljenja veći, što znači da su suočeni s većim egzistencijalnim
pritiskom od kopnenih mesojeda. |