Ako ste za vrijeme prvog vala koronavirusa bili dio onih koji su
radili od doma ili bili na prisilnom godišnjem odmoru, sigurno vam se
dogodilo da ste zaspali prije 22 sata. Ujutro ste se, vrlo vjerojatno,
umorni jedva ustali iz kreveta. No to vas ne treba čuditi, jer tvrdnje
da je najzdravije zaspati između 21 i 22 sata običan su mit. I dok jedni
vjeruju u moć ranog spavanja, drugi su skeptični kada su u pitanju
odlasci u krevet iza ponoći. Kako, pitaju se mnogi, tijelo može znati
kada sat otkuca 00:01?
No prema riječima dr. Nerina Ramlakhan, stručnjakinje za spavanje,
odlasci u krevet prije ponoći itekako su bitni za dobar san.
Prema
njezinim tvrdnjama, najbolje bi bilo zaspati 90 minuta prije ponoći jer
je ljudsko tijelo tada najspremnije za punjenje baterija. Svaka stanica u
tijelu čovjeka povezana je s pomicanjem mjeseca i zemlje.
U našem se mozgu nalazi cirkadijski ritam, odnosno unutarnji sat koji
u 24 sata dana balansira između pospanosti i budnosti u pravilnim
intervalima. On prima informacije o svjetlosti koja dolazi preko
optičkog živca u mozak i upravlja biološkim ritmovima poput lučenja
hormona, reguliranja temperature i neurološke aktivnosti. Stoga nije
nimalo čudno što odlazak na spavanje u skladu s cirkadijskim ritmom
donosi kvalitetniji san. Kada padne noć, oči šalju signal u hipotalamus
te se svaka stanica u tijelu prilagođava tome, a tijelo postaje umorno.
Dr. Ramlakhan kaže kako je najpoželjnije spavanje u trajanju od 7 do 9
sati. Stoga, ako se ujutro želite dizati odmorniji i svježiji,
slijedite ove upute i slušajte vlastito tijelo. |